Održana 27. Microsoftova NT konferencija

U Portorožu je organizovana tradicionalna NT konferencija (slov. konferenca), na kojoj su se stručnjaci za tehnologije, poslovanje i Microsoftova rešenja iz kompanija i ustanova veliku pažnju posvetili digitalnoj transformaciji poslovanja, rastu i očuvanju životne sredine.

Esad Jakupović

Microsoftova NT konferenc(ij)a najveća je poslovno-tehnološka priredba u Sloveniji i pandan nešto drugačije koncipiranih i nekoliko godina mlađih Microsoftovih konferencija Sinergija u Srbiji (ovogodišnja će biti održana 6-8. decembra u Beogradu) i Windays u Hrvatskoj (zadnja je održana u aprilu 2019. u Šibeniku, ako ne računamo internet verziju iz decembra 2020). NT konferencija se tradicionalno održava u Portorožu, s izuzetkom dve konferencije na Bledu, 2013. i 2014. godine, i „koronske“ konferencije u internet izvedbi 2020. godine.

Ubrzavanje puta u transformaciju

Ovogodišnja NT konferencija, 27. po redu, okupila je oko 1.600 stručnjaka i poslovnih korisnika softverskih i hardverskih rešenja kompanije Microsoft. U središtu pažnje učesnika bili su oporavak privrede i održiva rast u zaoštrenim geopolitičkim i ekonomskim uslovima, preplitanje tehnologije i društva, stalno aktuelna kibernetska bezbednost, kao  i mogućnosti digitalne i zelene transformacije. Organizovano je više od 130 predavanja i praktičnih radionica, na najrazličitije teme s područja digitalnih tehnologija i Microsoftovih rešenja. Na konferenciji su tehnološki stručnjaci imali priliku da upoznaju novosti u širokom spektru informacionih tehnologija, kao što su veštačka inteligencija i mašinsko učenje, virtuelna i proširena stvarnost, kibernetska bezbednost, serverska infrastruktura i zbirke podataka i poslovna analitika, kao i najnovijih Microsoftovih proizvoda i usluga.

„Svet je na istorijskoj geopolitičkoj, ekonomskoj, društvenoj i tehnološkoj prekretnici, na kojoj se izuzetne prilike susreću s isto tako velikom odgovornošću do sveta oko nas, pri čemu smo dokazali da smo u stanju da se prilagođavamo i rastemo“, naglasila je uvodnom govoru Mišel Simons (Michelle Simmons), generalna direktorka Microsofta za regiju CEE Multi-Country. „Slovenija ubrzava svoj put u digitalnu transformaciju i među vodećim je evropskim državama po digitalizaciji obrazovanja i među prvih deset po integraciji digitalnih tehnologija u poslovne aktivnosti“, dodala je. „Udeo kompanija koje upotrebljavaju usluge u oblaku je 38 odsto, što je iznad proseka EU. Ključni prednosni zadatak za Sloveniju je zato digitalizacija javnih usluga, koja će državljane podstaknuti da još više koriste savremene tehnologije i tako ojačaju svoje kompetencije“.

U povezanom svetu u pogledu bezbednosti nema izolovanih sistema: Mišel Simons, generalna direktorka Microsofta za region CEE Multi-Country, na NT konferenciji

Digitalna suverenost u oblaku

Pročitajte i tekst:  Kako AMD koristi veštačku inteligenciju da transformiše sopstveno poslovanje

„Još pre nekoliko godina na kibernetsku bezbednost smo gledali kao na tehničko pitanje, koje rešavaju IT stručnjaci, ali danas vidimo da se radi o jednom od ključnih izazova i pretnji samom opstanku organizacija“, objasnila je Mišel Simons. Microsoft u saradnji s preko 8.500 stručnjaka za informacionu bezbednost u 77 zemalja sveta nudi najcelovitiji uvid u trenutno stanje bezbednosti. „Svoje stranke u oblaku štitimo zajedno sa nama samima, jer u povezanom svetu nema izolovanih sistema“,  dodala je. Pored toga je naglasila da državne ustanove i stranke iz javnog sektora žele da ubrzaju svoju digitalnu transformaciju na bezbedan način, da bi stvorile prilike za društveni i privredni razvoj i poboljšale usluge za stanovnike.

„S ulaganjima u istraživanja i inovacije razvijamo Microsoft Cloud for Sovereignity, najprilagodljivije i najcelovitije rešenje za digitalnu suverenost, koja strankama iz javnog sektora omogućava da svoje zadatke uspostave i digitalno preoblikuju u Microsoftovom oblaku, pri čemu ispunjavaju zahteve u pogledu zakonodavne skladnosti, bezbednosti i politike“, ocenila je Mišel Simons. Objasnila je da će Microsoft s dolazećim planom EU Data Boundary obezbediti ne samo čuvanje nego i obradu podataka stranki u okviru Evropske unije. „Radujemo se zbog tesne saradnje s partnerima širom sveta s ciljem da pomognemo strankama pri digitalnoj transformaciji, koja će osigurari podatkovnu suverenost i zaštitu nacionalne imovine“, zaključila je Mišel Simons.

Za IKT je potrebno više žena 

Direktorka slovenačkog Microsofta Barbara Domicelj je u svom govoru istakla prilagodljivije oblike rada i zastupljenost žena u industriji IKT kao područja kojima je potrebno posvetiti više pažnje da bi se obezbedilo ubrzanje digitalnog razvoja u Sloveniji. „Prema podacima LinkedIna, u martu 2020. godine odnos između službi koje su nudile mogućnost rada na daljinu i službi koje takav rad nisu ubuhvatale bio je 1:67, a dve godine kasnije smanjio se na 1:7“, naglasila je. Dodala je da oglasi za zapošljavanje s mogućnošću rada na daljinu beleže 2,5 puta više obilazaka i privuku 3 puta više prijava kandidata odnosno kandidatkinja. Da bi kompanije mogle da ispune takva očekivanja potreban je pomak u mislenosti utemeljen na iskustvima iz zadnje dve godine. Ocenila je da će uspešne biti one kompanije koje budu ostvarile kulturu prilagođavanja, koja će biti njihova ključna konkurentska prednost i motor dugoročnog rasta.

Pročitajte i tekst:  Huawei zablistao na MWC 2026: Nova dimenzija pametnog života kroz inovacije koje povezuju uređaje

Kao drugo područje na kome je potrebno uraditi više istakla je polnu uravnoteženost. „U Sloveniji se rado hvalimo s visokom uključenošću žena na tržištu rada, ali je Microsoftov indeks Digital Futures pokazao da u IT industriji nije tako, jer smo po udelu žena među IT stručnjacima potprosečni“, naglasila je. Slovenačke kompanije zapošljavaju manje IT stručnjakinja nego što iznosi prosek regiona, a uz to ih je i teže pridobiti zbog potprosečnog udela diplomanata koji su se obrazovali za IKT zanimanja. „Za ubrzani digitalni razvoj moraćemo što brže da se posvetimo tom raskoraku između potreba kompanija i odnosa na t ržištu rada – kao i s time da za IKT zanimanja zainteresujemo više žena“, zaključila je Barbara Domicelj.